|
|
|
|
 |
 |
 |
Ronilačke tehnikalije i oprema |
|
|
| |
Smatram da je jedna optimalna ronilačka svjetiljka utopija, a da bismo odredili što je dobra ronilačka svjetiljka potrebno je to pitanje promotriti uzeti nekoliko očišta. Ekonomsko očište odgovara na pitanje što se kupuje i po kojoj cijeni. Premda je taj čimbenik (nažalost) najčešće presudan, odnosno ograničavajući prilikom kupovine svjetiljke za potrebe ovoga članka ću ga zanemariti. Iz očišta profila i vrste ronjenja potrebno je odrediti što nam treba, odnosno koji tip ronilačke svjetiljke nam je optimalan. Pošto tu i nema neke velike filozofije, to očište ću samo usputno spomenuti. I posljednje, no smatram i najvažnije, potrebno je razmotriti tehnološko očište koje odgovara na pitanje što je sadržaj ili «utroba» svjetiljke. Pod tim mislim na snagu i autonomiju, lumene, pouzdanost i otpornost na udarce, širina snopa pa čak i ugođaj svjetlosti (kelvini i vrsta izvora svjetlosti). To su sve čimbenici koje treba uzeti u obzir pri traženju i kupovini dobre ronilačke svjetiljke.
|
|
|
|
|
|
|
|
Odavno sam shvatio da sam propustio i previše šarenila te na bilo kakvo ronjenje idem isključivo s bilo kakvim izvorom umjetne svjetlosti. Ili, kako su mi Martina i Branko rekli nakon jednog noćnog ronjenja na kojem su dijelili jedno, ionako škrto, svjetlo na izdisaju; "Bolje ikakva svjetiljka nego nikakva". Iz prethodno spomenutih perspektiva pokušat ću dati vlastito viđenje što čini dobru ronilačku svjetiljku.
Za potrebe članka razmotrene su Vega 20, kraljica klasike; BestDivers (odnosno Ikelite) halogena (6xAA) ručna halogen svjetiljka; Dragorluxove kanistarske halogene, HID i LED svjetiljke; te Second Light LED ručna svjetiljka. Posljednje dvije marke svjetiljki, za one koji to nekim slučajem još ne znaju, su kvalitetne hrvatske proizvodnje.
Snaga ribe valja
Snaga svjetiljke je jedan od najvažnijih detalja, a većina će se složiti da što imamo više svijetlosti to bolje. Kada u dućanu kupujete svjetiljku i njezinu svjetlost usmjeravate prema zidu to nije nužno dobar pokazatelj kako će svijetliti pod vodom. Voda je, naime, 800 puta gušća od zraka i ispunjena brojnim slobodno disperziranim organizmima i česticama. Za potpuni je dojam svjetiljku zaista potrebno "potopiti".
Pritom moramo računati i na adekvatnu autonomiju pa je cijela tajna u razumnom omjeru snage i kapaciteta. Cijena, naravno raste proporcionalno s povećanjem navedenih karakteristika no osobno bih rabio svjetiljku slabiju od HID ili LED koje pri potrošnji od 10 W (To je otprilike ekvivalent 35 W halogene žarulje.) daju snagu svjetlosti najmanje 500 lumena te da su kapaciteta dva prosječna rekreativna urona ili otprilike sat vremena.
Snaga svjetiljke u lumenima u odnosu na potrošnju u vatima je jedini pokazatelj koliko zaista imamo puno i dugo svjetlosti pod vodom. Po tom pitanju halogeni su izvori svjetlosti odavno izgubili bitku pred HID-om i LED-om. LED u posljednje vrijeme dostiže HID, odnosno gotovo su se izjednačili u snazi svjetlosti koju emitiraju po potrošenom jedinici (W).
Širina snopa
Što se tiče širine snopa u većini slučajeva postoje dvije osnovne varijante. Usko fokusirani snopovi (oko 10, a najviše 20 stupnjeva) kojima, uz usputno razgledavanje šarenila podmorja, ronioci komuniciraju prvi su izbor tehničara. Zvuči posve razumno i logično. Uži snop u pravilu dalje prodire pa se tako može lakše dobiti opća slika promatranoga objekta ili signalizirati prema partneru. Širi snopovi (od 60 do 110 stupnjeva) u pravilu se koriste za video snimanja te na jednom ograničenom području daju veću preglednost bez jedne fokusne točke svjetlosti. Za samo razgledavanje šarenila nekog zida ili jata riba, širi snop je daleko efikasniji i daje puno bolji dojam.
Primjerice, mojih HID 35/50 W (3.300 / 4.100 lumena) 5000 K sa 110 stupnjeva sjaji zaista jako i dobro. Osobno mi je draži široki snop za razliku od usmjerenoga. No, to je samo moja preferencija uživanja u šarenilu prizora bez posebne fokusne točke svjetlosti. Što je svjetiljka slabija uži snop postaje primjereniji. Ako ne inzistirate isključivo na spotu radi komunikacije pri tehničkom ronjenju nekakvo odokativno pravilo bi bilo 20 stupnjeva za HID/LED 10 W, 60 stupnjeva za HID/LED 21 W, a sve jače od toga dobro radi i sa širim snopom.
Pouzdano otporna
Pouzdanost i otpornost su ponekad subjektivni čimbenici koji ovise i o sreći da nam se lampa dobre konstrukcije, bez obzira koliko je pazimo i mazimo, ne nađe u krivom trenutku na krivom mjestu. Ili da je zbog nefunkcionalne konstrukcije ne zaboravimo zatvoriti prije urona. Uistinu, dobra je konstrukcija od ključne važnosti. Tako tek kada svjetiljku uhvatite pod prste te je kucnete i protresete možete dobiti prvi dojam koliko je dobro napravljena te koliko će u prosjeku fizički izdržati više ronilačkih izleta od neke druge svjetiljke. Materijal, navoji, brtve, kvaliteta i dužina kabla… sve ima svoje zašto i zato, te bi se samo o tome dalo napisati sijaset.
Sama vrsta izvora svjetlosti je važan detalj pri promatranju otpornosti i pouzdanosti. Halogene žarulje brzo izgaraju. HID traje triput duže i ima otprilike jednaku otpornost na trešnju i udarce kao i halogene žarulje. Noviji HID modeli koriste žarulje koja se ugrađuju u vozila i izdržat će apsolutno sve trešnje. LED je najdugovječniji. Konzervativna procjena je 40 puta dulji životni vijek od halogene žarulje što je i previše s obzirom na stalni napredak tehnologije. Osim vremena trajanja samoga žarnoga tijela, LED je i daleko najpouzdaniji po pitanju otpornosti na udarce.
Svaki dojam je najvažniji
A sada posljednji čimbenik koji znatno utječe na cjelokupni dojam rada svjetiljke – temperatura svjetlosti (izražava se u Kelvinima) i vrsta izvora svjetlosti.
Smatram, a to sam mišljenje čuo i od drugih, da je temperatura svjetlosti izuzetno važan čimbenik. Gorgoniju ili škarpinu, primjerice, puno je prirodnije i ljepše vidjeti osvijetljene halogenom nego HID ili LED svjetlošću visoke temperature. Osobno ne bih kupovao svjetiljke koji ne daju ni približno prirodan dojam osvijetljenoga objekta. Zagasito ljubičasta gorgonija bi obasjana pravim spektrom svjetlosti trebala biti crvenkastih tonova.
Halogena žarna tijela, premda se sve manje rabe, imaju temperaturu od 3.000 do 3.600 K i odlično pokrivaju crveni spektar, odnosno svjetlost je, da se najlakše izrazim, "prirodna". Većina današnjih HID i LED žarnih tijela imaju problem prevelikih Kelvina. Naime, nakon 4.500 K svjetlost počinje naginjati prema plavičastim tonovima odnosno gubi značajan dio crvenoga spektra. Ako smo kratki upravo s onim dijelom spektra koji prvi nestaje s dubinom i zbog kojih uopće i nosimo svjetiljku postavlja se veliko pitanje koliko je uistinu takva svjetiljka dobra.
Također, HID svjetla s uporabom pokazuju tendenciju povećanja temperature svjetlosti. Nova HID žarulja i ona pred kraj radnoga vijeka mogu imati razliku i više od 500 K. Osobno bih inzistirao na što novijem tipu HID i LED žarnih tijela temperature do 4.500 K.
Evo i jedna zgodna tablica u kojoj se vidi kako ionako najviše lumena dobivate pri čistoj bijeloj svjetlosti čija je temperatura 4.500 K.
| Temp. | Opis boje | Lumeni @ 35 W | Lumeni @ 50 W | | 3000 K | "Ion" žuta | 3200 | 4000 | | 4500 K | Čista bijela | 3400 | 4200 | | 5000 K | Bijela s natruhama plave | 3300 | 4100 | | 6000 K | Bijela s ljubičastom nijansom | 3200 | 4000 | | 8000 K | Nebesko plava | 3100 | 3900 |
Kako sve to izgleda usporedno na zidu s udaljenosti od 3 metra?
Informacije na fotografijama smo pisali sukladno raspoloživim informacijama o svjetiljkama. Tekst nemojte shvatiti kao konačan ili presudan što se tiče kupovine svjetiljke ili bilo kakvu preporuku ili kritiku bilo koje svjetiljke.
 Kliknite za veću fotografiju
 Kliknite za veću fotografiju
 Kliknite za veću fotografiju
Vjerujem da je svatko od vas imao prilike vidjeti u akciji barem jednu od uspoređenih svjetiljki pa će relativno lako dobiti dojam kako koja svijetli.
Nekoliko detalja je očitih. Stari HID 10 W iz Dragorluksovih prvih serija daje lako uočljivu slabiju svjetlost s puno plave nijanse, odnosno (pre)visoke temperature. LED svjetiljke same za sebe djeluju impresivno i većina ih nadmašuje karakteristike HID 10 W. No uočljivo je da emitiraju svijetlost slabije kvalitete i po pitanju temperature i zbog činjenice da na daljini gube svoju snagu osvjetljenja objekta (lukse). (Ti podaci u ovom slučaju nisu mjereni, ali su uočeni.) Pod morem je to prilično negativna karakteristika. Iz usporednog je prikaza jasno da je LED svjetiljkama problematičan i fokus. Da smo test odmicali ili primicali površini dojam svjetlosti bi bio nešto drugačiji. Ukratko, HID još uvijek vodi "glavnu riječ".
S obzirom na napredak tehnologije u budućnosti će LED zauzimati sve značajniju ulogu. (Pogotovo nakon što se rasprodaju stare zalihe LED-ica koje ne daju prirodnu svjetlost.) Već danas možete kupiti snažne i efikasne LED-ice (doduše još uvijek prilično skupe), a čija je svjetlost vrlo slična halogenoj.
Samo je jedna podvodna svjetiljka
Na testu su, možda i "nepravedno", usporedno prikazane različite vrste i snage svjetlosti. No pravedno je reći da su nekadašnje nezgrapne "lanterne" relativno malih autonomija i snaga sasvim solidno zamijenile kanistarske i ručne. Danas će vam primarne kanistarske svjetiljke u prosjeku pokriti gotovo sve potrebe i profile ronjenja. No ručne svjetiljke definitivno dobivaju na popularnosti. Štoviše, još su uvijek vrlo raširene kao primarne i to ponajprije zahvaljujući novijoj tehnologiji sve štedljivijih, a sve jačih žarnih tijela te sve izdržljivijih baterija što je smanjilo njihov volumen, a prilično povećalo autonomiju i snagu. Njih nalazim i spretnijima za korištenje jer nemate viška kablova oko sebe. Ako se tehnološki razvojni trend zadrži, u bliskoj ćemo budućnosti imati ponovni uzlet ručnih svjetiljki koje će u razumnom volumenu sadržavati sve što danas sadržavaju kanistarske.
Vjerujem da dan kada će ronioci, baš poput nekih svemirskih junaka iz SF filmova i serija, na zapešćima moći nositi relativno male, a snažne svjetiljke razumne autonomije bez dodatnih kablova nije toliko daleko.
 Klupa za pokuse
|
|
|
|
|
|
|
Vrh