| Pages: 1 2 |
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
![[*]](./images/xmbforum/default_icon.gif) posted on 28-4-2003 at 10:44 |
|
|
Alge "ubojice"
CAULERPA TAXIFOLIA - ALGA UBOJICA
Zbog širenja 30 hektara velikog naselja morske alge Caulerpae taxifoliae u zaljevu Stari Grad na Hvaru, dolazi do postupnog nestajanja morskih
ježinaca, spužvi, koralja i nekih vrsta riba. Budući da alga nema prirodnog neprijatelja niti se ijedna životinja njome hrani, njen je razvoj
praktičnki nezaustavljiv.
Alga drastično samnjuje brojnost i sustav prirodnih biljnih i životinjskih vrsta stvarajući jednolične podmorske zelene livade te predstavlja ozbiljnu
prijetnju biološkoj raznolikosti podmorja. Alga postoji i kod Malinske na Krku, a stručnjaci je uvrštavaju na listu deset najvećih ekoloških problema
Hrvatske.
Unatoč tome, Hrvatska nije do sad učinila ništa da spriječi širenje alge, pa čak ni upozorila nautičare na minimalne napore u usporavanju njenog
širenja. Od Caulerpe taxifoliae, koja je u Sredozemlje nehotice donesena iz toplih mora, strepi cijela Europa. Od 1984. godine, kad je alga prvi put
primijećena, agresivna se biljka proširila na više od 5.000 hektara morskog dna. Za njeno iskorjenjivanje u Sredozemlju je, kažu, zadnji trenutak
odbrojen još prije deset godina, a provedivo rješenje do danas nije pronađeno.
Do sad je za iskorjenjivanje alge u našem podmorju uloženo oko 350.000 kuna. Ronioci nevladine udruge BIOS iz Splita uspijeli su prekrivajući manjim
komadima crne folije komadiće morskog dna obraslog morskom algom sprijećiti prodor svjetlosti presudne za njen život. Na taj je način usporeno njeno
širenje kod Starog Grada, a lokacija u barbatskom kanalu je u potpunosti očišćena. No brojni su praktični problemi i nedostatak novca spriječili
daljnje aktivnosti.
Sada je na vidiku rješenje problema u nas, ali i u svijetu. Naime, Robert Škiljan iz Samobora autor je projekta iskorijenjivanja alge utemeljenog na
metodi koji su koristili BIOS-ovci, ali kaže da bi troškovi za to iznosili oko 400.000 njemačkih maraka. Međutim, Anti Žuljeviću, biologu i
znanstvenom novaku u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u splitu Škiljanova ideja zvuči neostvarivo, jer, kaže, alga može vegetirati i do tri
mjeseca.
|
|
|
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
| posted on 28-4-2003 at 10:46 |
|
|
Tropska zelena alga Caulerpa taxifolia, čije širenje predstavlja jedan od osnovnih ekoloških problema Sredozemnog mora, zbog negativna utjecaja na
biološku, ekološku i krajoličku raznolikost podmorja, pa i obnovljive resurse, i dalje prijeti Starogradskom zaljevu.
Naoko lijepa, fluoroscentna zelena alga, s prepoznatljivo puzajućim stabalcem, ovdje je naseljena vjerojatno 1991. godine, a za nepuno desetljeće
zahvatila je područje približne površine od 40 hektara, i to uglavnom na lokaciji "glavnog naselja". Zanimljivo je da se ta površina za nepunu
godinu povećala za gotovo 10 hektara, i to baš na području od trajektnog pristaništa s jedne i rta Baba s druge strane zaljeva, ali djelomično i
unutar same gradske luke.
Upravo ta činjenica, isto kao i najnovije vijesti o pronalasku još opasnije alge Caulerpa racemosa u akvatoriju grada Hvara, kod žitelja najsunčanijeg
otoka na Mediteranu, istodobno svrstanog među 10 najljepših na svijetu, izaziva zabrinutost i strah za ljepotu i bogatstvo njegova podmorja.
"Znakovito je da je alga Caulerpa taxifolia, uglavnom zbog prijenosa ribarskim mrežama, pronađena i na 10-ak udaljenih mjesta na širem području
Starogradskog zaljeva. Procjena stručnjaka Instituta za oceanografiju i ribarstvo je da bi ona bez dosadašnjeg programa uklanjanja već danas prekrila
cijelo područje zaljeva. Alga bi na desecima izdvojenih lokaliteta, da nisu pronađeni u samom početku njihova širenja, radi čega su bili mogući
kontrola i uklanjanje, prekrila površinu morskog dna od čak nekoliko desetaka hektara", govori Ante Žuljević, znanstveni novak Laboratorija za bentos
spomenutog Instituta u Splitu.
Na žalost, potpuno uklanjanje alge nije bilo moguće i na "glavnom lokalitetu", budući da je ono započeto tek 1997. godine, kada je njegova površina
već bila oko 10 hektara, pa je stoga moguće samo usporavanje njegova širenja uklanjanjem alge na rubnim područjima.
Znanstvenici danas tragaju za učinkovitim i brzim metodama uklanjanja alge Caulerpa taxifolia. Ipak, "za sada se koriste samo fizičke metode - ručno
skupljanje, isisavanje uz pomoć zračnih i vodenih "mamut" crpki, te prekrivanje crnim plastičnim folijama, a što je i najučinkovitiji način njezina
suzbijanja. Alga ispod folije ugiba za tri mjeseca, a taj relativno dugački period predstavlja i osnovni problem ove metode.
Snažne nevere s valovima i morskim strujama mogu oštetiti postavljene folije, što se i dogodilo krajem prošle godine, kada ih je izuzetno jaka
tramuntana u potpunosti uništila, premda su bile postavljene tek nekoliko tjedana ranije", pojašnjava gosp. Žuljević.
To ipak neće utjecati na članove nevladine udruge "Bios" iz Splita, koji će već u skoroj budućnosti nastaviti sa započetim aktivnostima na terenu,
pod stručnim nadzorom Instituta. Sredstva za uklanjanje alge Udruga će dobiti od Ureda za udruge Vlade RH i Ronilačkog saveza RH, ali se isto tako
očekuje da će projekt poduprijeti i institucije grada Starog Grada, budući da se ponajprije radi o njihovu podmorju.
Mogu pomoći ribari,
nautičari i ronioci
Da je podmorje u Starogradskom zaljevu doista ugroženo algom koja sve više širi svoje "zloćudno carstvo" i da uspješno odolijeva stručnjacima još od
1994. govore brojne publikacije, letci i apeli športskih društava i udruga. Tako smo na oglasnim pločama u Jelsi pronašli priopćenja domaćeg ŠRK-a
"Pic", kojim se na nekoliko svjetskih jezika objašnjava i poziva nautičare da dobro pregledaju sidra i lance kad napuštaju sidrišta, ribare
upozoravaju da provjere svoje mreže, dok ronioce mole da prije zaranjanja pregledaju torbe i opremu.
Ako komadiće pronađene alge odbace u posude za smeće, time će, kako se navodi, onemogućiti daljnje širenje ove "pošasti" u moru, budući da Caulerpa
taxifolia može preživjeti više od tjedan dana na toplim i vlažnim mjestima izvan mora. U protivnom ona će ponovnim vraćanjem u njega nastaviti svoj
rast i širenje.
|
|
|
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
| posted on 28-4-2003 at 10:48 |
|
|
U OKVIRU PROJEKTA "VOLIM HRVATSKU" POČINJE
I ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE POD NAZIVOM "TROPSKA ALGA
CAULERPA RACEMOSA U PODMORJU POLUOTOKA PELJEŠCA"
Tajanstvena ALGA prijeti
jadranskom ekosustavu
Iako je racemosa u Mediteranu prisutna desetak godina, o toj se vrsti ne zna gotovo ništa, osim da se, za razliku od taxifolije, razmnožava i spolno
pa se zato mnogo brže širi, no ni o tome nema definitivnih znanstvenih potvrda
U posljednjih desetak godina Sredozemnim se morem sve više šire neuobičajeni stanovnici - tropske alge koje su se očito vrlo dobro prilagodile životu
u novim uvjetima i morima hladnijima od onih iz kojih su potekle. Premda su izgledom te zelene alge izuzetno privlačne, preliminarna i za sada ne
osobito brojna istraživanja pokazala su da nove stanovnice Sredozemlja uopće nisu bezazlene kao što bi se naizgled reklo.
"Algom ubojicom" nazvana je Caulerpa taxifolia, koja nije poštedjela ni Jadran, a veliko zanimanje javnosti izazvale su vijesti o njezinu brzom
širenju na štetu biološke raznovrsnosti našega mora. Tek što je prošao nalet upozoravajućih vijesti o opasnostima koje za ekosustav Jadrana donosi ta
tropska alga, znanstvenici su potvrdili da je kod Paklenskih otoka, točnije otoka Marinkovca, pronađena još jedna Caulerpa, i to racemosa, koja je,
čini se, još "agresivnija" od svoje prethodnice. Nekoliko mjeseci nakon toga, u listopadu prošle godine, jedan nautičar iz Slanoga obavijestio je
dubrovački laboratorij Instituta za oceanografiju i ribarstvo o neobičnoj naseobini algi u uvali Mačuleti na Pelješcu, za koju se pokazalo da je
upravo Caulerpa racemosa, koja je nakon toga pronađena i ispred Lovišta na Pelješcu.
ZABRINUTOST STRUČNJAKA
I dok za nadležna ministarstva alge na jugu Hrvatske i nisu neki prioritet, zabrinuta zbog novih stanara podmorja, na akciju se odlučila Turistička
zajednica Dubrovačko-neretvanske županije. U sklopu projekta "Volim Hrvatsku", Turistička zajednica pokrenula je znanstveno istraživanje pod nazivom
"Tropska alga Caulerpa racemosa u podmorju poluotoka Pelješca" koje će voditi stručnjaci iz Splita i Dubrovnika Ante Žuljević i mr. Vladimir
Onofri.
- Caulerpa racemosa otkrivena je nakon dojave ribara u blizini Paklenskih otoka, a preliminarna istraživanja u pelješkoj uvali Mačuleti obavljena su
prije mjesec dana. Premda nije potvrđeno na kolikoj se točno površini alga rasprostire, sigurno je da se radi o nekoliko stotina metara uz obalu -
rekao je Ante Žuljević, stručnjak za alge iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Kako je istaknuo, iako je racemosa u Mediteranu
prisutna desetak godina, o toj se vrsti ne zna gotovo ništa, osim da se, za razliku od taxifolije, razmnožava i spolno, pa se zato mnogo brže širi, no
ni o tome nema definitivnih znanstvenih potvrda. Zemlje Sredozemlja, prema riječima našega sugovornika, ne poduzimaju gotovo ništa, jer je širenje
alge toliko brzo da se malo što i može učiniti. Kod nas bi situacija ipak mogla biti drukčija jer, s obzirom na ekološke posebnosti Jadrana, smatra
Žuljević, postoji mogućnost da se poduzmu aktivnosti na zaustavljanju širenja alge.
MINISTARSTVO OKOLIŠA MOŽE POMOĆI
Ta je faza rada još daleko, jer najprije treba utvrditi na kolikom je prostoru alga raširena u podmorju Pelješca, koji su načini njezina razmnožavanja
te kakav je njezin utjecaj na autohtone organizme. Sve to bit će dijelovi istraživanja koja slijede, a u kojima će sudjelovati i drugi znanstvenici
Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao i studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba iz Udruge "Bios".
- Za sada se u projekt dubrovačke Turističke zajednice nije uključio nitko od nadležnih, premda bi ovo mogao biti jedan od ekoloških problema bitnih
za nas. Stoga bi se i drugi trebali zainteresirati, prije svih Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva - istaknuo je
Ante Žuljević, a njegov dubrovački kolega mr. Vladimir Onofri ističe da će u projektu istraživanja pelješkog podmorja sudjelovati i članovi
Sportsko-ribolovnog društva "Batala" iz Dubrovnika te članovi drugih zainteresiranih društava.
VAĐENJE "MAMUT" PUMPOM
- Na prvom putovanju brodom "Naše more" u srpnju utvrdit ćemo stanje rasprostranjenosti Caulerpe racemose na početku razdoblja zagrijanosti mora,
kada se ona najviše širi. Obavit će se, među ostalim, mjerenja njezina rasta i ispitati načini uklanjanja te vrste alge. U drugom dijelu istraživanja,
koje će se obaviti u listopadu, nakon razdoblja intenzivnoga rasta, utvrdit će se brzina širenja racemose, izmjeriti njezin rast u jesenskom razdoblju
i iskušati nekoliko načina njezina uklanjanja - vađenje "mamut" pumpom, zatim prekrivanje neprozirnom folijom kako bi se spriječio prodor sunca i
fotosinteza, te još nekim metodama - rekao je mr. Onofri. On je dodao da je malo vjerojatno da će se alga potpuno ukloniti jer njezina
rasprostranjenost upućuje na to da je ona tu prisutna već nekoliko godina, a kada se ne reagira u samom početku, poslije je velike kolonije alge vrlo
teško iskorijeniti.
Tijekom obaju istraživanja, zahvaljujući financijskoj potpori Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, obavit će se podvodna snimanja i
fotografiranja, a na sudjelovanje u ovom projektu bit će pozvani i predstavnici medija. Informiranje i podrška javnosti, naime, i u ovom je slučaju od
velike važnosti, već i zbog činjenice da se nalazišta algi otkrivaju slučajno, a najčešće prve vijesti o njima stižu od ribara i ronilaca koji u moru
zamijete nepoznatu vrstu.
Olivija GUSTIN
Snimio Milo KOVAČ
PODMORJE POSTAJE JEDNOLIČNA LIVADA
Na koji je način Caulerpa racemosa stigla u Jadran, nije poznato, a pretpostavke se kreću od onih da su "doplovile" zajedno s nautičarima, preko
mogućnosti da su gamete, produkti spolnog razmnožavanja alge, stigle sa strujama, do one da su alge ispuštene zajedno s balastnim vodama. Problem je u
tome što širenje Caulerpe racemose na određenom prostoru vodi ka monokulturi, jer ta alga ispušta alkaloide, među kojima je i kaulerpin koji truje
druge alge i životinje pa se morsko dno pretvara u jednoličnu livadu.
U tropskim krajevima, odakle potječe, situacija je drukčija jer racemosa tamo ima svoje "regulatore rasta", odnosno predatore. Za razliku od alge
koja se genetski prilagodila hladnijem staništu, njezinih prirodnih neprijatelja u Sredozemnome moru nema.
--------------------------------------------------------------------------------
OČUVANI OKOLIŠ PRETPOSTAVKA TURIZMA
- Tema ovogodišnje akcije "Volim Hrvatsku" je zaštita mora, rijeka, jezera i priobalja. To je i bio motiv da se uključimo u ovaj istraživački
projekt, s ciljem da nakon istraživanja svi nadležni poduzmu efikasne mjere u zaštiti podmorja jer je očuvan okoliš pretpostavka za bavljenje turizmom
- rekao je direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić. TZ, kako je dodao, svesrdno podupire projekt kako bi se utvrdili načini
očuvanja podmorja u kojemu se sve češće otkrivaju "stanovnici" koji potječu iz potpuno drukčijih prirodnih sredina.
|
|
|
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
| posted on 28-4-2003 at 10:51 |
|
|
Mr. ANTE ŽULJEVIĆ, BIOLOG, DRŽI POGREŠNIMA
INFORMACIJE O NAVODNOM POVLAČENJU CAULERPE TAXIFOLIJE
Zeleni se ubojica i dalje širi Jadranom
Protekla hladna zima ipak nije bila dovoljna da u potpunosti ubije tropsku zelenu algu na području Malinske, ona će se obnoviti i nastaviti širiti.
Nema nikakvih novosti ni iz Starigradskog zaljeva. Tamo je alga zahvatila područje veće od 50 hektara
Tropska zelena alga Caulerpa taxifolia širi se Sredozemnim morem od 1984., kada je ispuštena iz tropskog akvarija Oceanografskog muzeja u Monaku. Do
danas se osim podmorjem Monaka, proširila u podmorju Francuske, Italije, Španjolske, Tunisa i Hrvatske, gdje je pronađena u Starogradskom zaljevu,
Malinskoj i Barbatskom kanalu. Sredozemljem se širi na sidrima brodova, većinom nautičarskih, te prijenosom ribarskim mrežama. Na novonaseljenom
području širenje njezina naselja iznimno je brzo, te u razdoblju od pet godina zahvati površinu od nekoliko hektara, gradeći guste "livade" u
dubinama i većim od 40 metara, na svim vrstama morskoga dna. Pri tome dovodi do drastičnih promjena biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti,
pretvarajući morsko dno u jednolične zelene livade s malim brojem organizama koji u novom okolišu mogu preživjeti.
Od njezine pojave u Monaku pa do danas nije zabilježeno da su se naselja ove vrste počela smanjivati. Stoga su zanimljive informacije, koje
posljednjih dana stižu u javnost, kako se alga na području Jadrana povlači, što je navodno utvrđeno od strane znanstvenika Centra za istraživanje mora
u Rovinju na nalazištu alge u Malinskoj. Kako na području Starogradskog zaljeva na otoku Hvaru postoji najveće naselje ove opasne tropske alge, ovakav
je "nalaz" doista pobudio veliko zanimanje pučanstva. Za mišljenje smo upitali mr. biologije Antu Žuljevića, djelatnika Instituta za oceanografiju i
ribarstvo u Splitu, specijalista za alge roda Caulerpa.
Nema povlačenja
Povlači li se, dakle, Caulerpa taxifolia iz Jadranskog mora?
Naprotiv, algom zahvaćena površina svake je godine nekoliko puta veća, a mi smo svjedoci njezina samog početka širenja, kako Jadranskim tako i
Sredozemnim morem. Priča o Caulerpi tek je na prvoj stranici. U svojemu godišnjem ciklusu razvoja alga ima maksimum i minimum. Tijekom zime, posebno
ako je ona duga i hladna, dolazi do propadanja alge, pa je ona u proljeće u minimumu razvoja, naselja su prorijeđena, a algini "listići" kratki i
značajno oštećeni. Propadanje je značajnije u plićim područjima. Tako u Starogradskom zaljevu tijekom zime alga do pet metara dubine može u potpunosti
nestati. Na većim dubinama alga je samo djelomično oštećena, a porastom temperature mora ona se vrlo brzo obnavlja i nastavlja svoje širenje, dosežući
maksimum razvoja naselja, gustoću i dužinu "listića" tijekom jeseni.
Je li onda "povlačenje" alge u Malinskoj na Krku također samo dio njezinih godišnjih ciklusa?
U Malinskoj su zimske temperature mora značajno niže nego na području Hvara, pa je time i utjecaj zime puno izraženiji. Na području Malinske gotovo
cijelo naselje alge, koje je većinom rašireno na dubinama od pet do 15 metara, trpi značajna oštećenja. Što je zima duža i hladnija, a prošla je bila
jedna od takvih, oštećenja naselja alge su veća. Međutim, protekla hladna zima ipak nije bila dovoljna da u potpunosti ubije algu. Prezimili su
mnogobrojni fragmenti iz kojih će se tijekom toplijeg dijela godine naselja obnoviti, a vjerojatno i proširiti. Osim toga, veličina naselja svake
godine mjeri se na kraju sezone rasta, a to je u jesen. U svakom slučaju, zaključak o povlačenju alge, a koji je iz podataka o njezinoj trenutačnoj
raširenosti donesen u nekim našim dnevnim novinama, u potpunosti je pogrešan. Zahvaljujući oštroj zimi, koja je znatno oštetila naselja, bilo je bolje
pitati se je li ovo pravi trenutak da se fizičkim uklanjanjem, na primjer prekrivanjem crnim folijama, naselja u Malinskoj zauvijek uklone prije nego
se obnove i nastave sa širenjem, a za što nema ni najmanje znanstvene sumnje.
Malo novca
Kakvo je stanje na nalazištu u Barbatskom kanalu, pokraj grada Raba?
Tamo je alga prvi put primijećena u jesen 1996. godine. Odmah nakon toga poznato naselje je u potpunosti uklonjeno. Međutim, na početku
prošlogodišnjeg ljeta pronađeno je novo naselje, nekih 150 metara dalje, a koje se razvilo najvjerojatnije kao posljedica strujom odnesenog fragmenta
prije uklanjanja naselja 1996. godine. Novootkrivena naselja su prošloga ljeta uklanjana prekrivanjem folijama i zatrpavanjem vapnom, ali je na širem
području zaostalo mnoštvo sitnih fragmenata alge. Pregledom toga područja prije mjesec dana od strane ronilaca ronilačkog kluba Amfora iz Raba, alga
nije utvrđena. Fragmenti alge su tijekom zime pretrpjeli značajna oštećenja, ali još uvijek nije sigurno da su i potpuno uništeni, a to će pokazati
skori pregledi terena.
Koje su novosti vezane uz algu Caulerpu taxifoliju u Starigradskom zaljevu?
Nema nikakvih novosti. Alga se i dalje širi. Premda je tijekom zime u plićem području od pet metara gotovo u potpunosti uginula, to je zanemariva
površina u odnosu na cijelo zahvaćeno područje, koje je možda veliko čak i više od 50 hektara. Pliće će područje alga ponovno naseliti tijekom ljeta i
jeseni. Programi njezina uklanjanja su stali jer je za njih ove godine izdvojeno tek oko 70.000 kuna, što je smiješno mali iznos novca, te s njom nije
moguće napraviti ništa što se tiče kontrole širenja alge. Zato je udruga Bios doznačeni iznos vratila natrag i možda će biti dobro iskorišten za neke
druge ekološke projekte u Lijepoj našoj. Ipak, valja naglasiti da dok znanost ne pronađe neko učinkovitije rješenje, a pitanje je hoće li se ikad
pronaći, fizičko uklanjanje alge jedini je način da se ona bar zaustavi u svom širenju Jadranskim morem.
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 28-4-2003 at 12:51 |
|
|
Alge ubojice
Super, super. Svaka cast frankolina...
Nego, opet da podsjetim... imate i clanak o toj bestiji kaulerpi... a mozete ga i ocijeniti. 
|
|
|
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
| posted on 12-6-2003 at 14:31 |
|
|
DOSAD NAJOPASNIJA TROPSKA ALGA, CAULERPA RACEMOSA, OKUPIRALA PODMORJE JUŽNE DALMACIJE
Smrdljiva alga ubojica pustoši Jadran
Jadranu je zaprijetila dosad najopasnija alga, upozoravaju splitski oceanografi. Alga Caulerpa racemosa, iz porodice tropskih algi ubojica,
opasnija je od zloglasne Caulerpe taksifolije. Njezino je istrebljenje nemoguće, a prema tvrdnjama znanstvenika, za desetak godina upropastit će
ronilački turizam i desetkovati morski život. Nametničkim zelenim stabalcima okupirala je turistički privlačna mjesta: Paklenske otoke, Pelješac,
Mljet, Biševo i Cavtat.
- Zapanjeni smo brzinom širenja alge i njenim negativnim utjecajem na organizme morskog dna. O Racemosi još puno toga ne znamo, ali smo sigurni da
će u idućih deset godina postati najčešćim stanovnikom Jadrana - kaže mr. Ante Žuljević, koji je otkrio tu algu prije dvije godine.
Alga je jarkozelene boje, a sve što dođe pod nju, raspada se u smradu sumporovodika. Smrdljivica nema dostojna protivnika, osim nekog tropskog
puža. Vjeruje se da je u Sredozemlje i Jadran "doplivala" kroz Sueski kanal. Površina koju zahvati povećava se deset puta godišnje. Racemosa na
morskom dnu stvara višeslojni tepih. Slikovito rečeno, može se rezati poput torte, ali uz primjese mulja.
D. Barić
|
|
|
bot-sub
Newbie
Posts: 3
Registered: 19-2-2003
Member Is Offline
|
| posted on 12-6-2003 at 15:49 |
|
|
Mogoce nekaj zanimivih linkov. Ce jo kdo prepozna...
http://www.botany.hawaii.edu/reefalgae/What%20plants%20look%20like/Plants%20Caulerpa%20racemosa.htm
http://www.teaser.fr/~yaccard/algues/c_racemosa1.jpg
http://www.dipbot.unict.it/vegetazio_marina/infra02.html
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 13-6-2003 at 07:50 |
|
|
Je li tko vidio racemosu?
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 30-6-2003 at 14:42 |
|
|
Zloglasna alga otkrivena još 2000. godine
Vijest o pojavi nove vrste alge iz roda zloglasne Caulerpe - Caulerpe racemose u Jadranskom moru, o kojoj ovih dana javljaju neki hrvatski mediji, za
stručnjake Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita nije novost, jer s njom su se suočili još u jesen 2000. na Paklenim otocima i otada
poduzimaju mjere za njezino uklanjanje.
Po riječima ravnateljice Instituta dr. Ivone Marasović, tropska zelena alga Caulerpa racemosa prvi je put u Sredozemnom moru zabilježena tridesetih
godina 20. stoljeća.
Međutim, do 1991. bila je rijetka i rasprostranjena jedino na području istočnog i južnog dijela Sredozemnog mora.
Od 1991. do 2000. pronađena je na gotovo cijelom Sredozemlju, stvarajući iznimno gusta naselja na svim tipovima morskog dna.
U Jadranskom moru pronađena je u jesen 2000. na otočiću Marinkovcu na Paklenim otocima. Algu je pronašao mjesni ronilac, misleći da je riječ o drugoj
vrsti istog roda, algi Caulerpi taxifoliji koja naseljava područje Starogradskog zaljeva i od prije je poznata kao agresivna vrsta čije širenje dovodi
do značajnih promjena biološke, ekološke i pejsažne raznolikosti.
O nalazu alge obavijestio je Institut za oceanografiju i ribarstvo, koji je provjerio dojavu i tako utvrdio pojavu vrste Caulerpa racemosa.
Potkraj 2000. Institut je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša proveo detaljan pregled nalazišta na otočiću Marinkovcu i uklanjanje pronađenih
naselja alge.
Pronađeno je 13 manjih naselja, promjera do dva metra, na dubinama između pet i 15 metara, te jedno veće, glavno naselje, promjera oko pet metara na
šest metara dubine.
Uklanjanje naselja, doznaje se od dr. Marasović, obavljeno je zasipanjem vapnom te prekrivanjem crnim plastičnim folijama.
Metoda prekrivanja folijama već se nekoliko godina primjenjuje i pri uklanjanju vrste Caulerpe taxifolije u Starogradskom zaljevu. Da bi alga potpuno
uginula, treba biti prekrivena tri mjeseca.
Zbog izloženosti lokacije na otočiću Marinkovcu južnim i istočnim vjetrovima, a time i opasnosti da morski valovi unište postavljene folije, naselje
je prije prekrivanja zatrpano vapnom, čime se ubrzava proces uništavanja alge.
Ta metoda je samo eksperimentalno bila isprobana u Starogradskom zaljevu, pri čemu je utvrđeno da vapno dovodi do bržeg ugibanja alge.
Nalazište je na južnoj strani otočića i izloženo je izravnom utjecaju južnih i istočnih vjetrova i morskih valova. Oni uzrokuju fragmentaciju alge i
raznošenje nastalih djelića koji se mogu obnoviti u novom obliku.
Nakon uklanjanja naselja, na području nalazišta preostalo je puno djelića alge koji se teško uočavaju pa ih nije moguće lako skupiti.
Pregledom šireg područja oko nalazišta nije utvrđeno postojanje drugih naselja, što, po riječima ravnateljice Instituta, nažalost ne znači da ona i ne
postoje.
Nažalost, zaključila je, prvotna predviđanja da će alga potpuno nestati nakon uklanjanja te niske temperature mora tijekom zimskog razdoblja koja će
uništiti preostale djeliće, nisu se pokazala točnim.
Alga se iz preostalih djelića i neotkrivenih naselja nastavila širiti, ali zasad bez značajnijeg utjecaja na autohtone zajednice.
Stoga je Institut primoran ponoviti već poduzete mjere, ali i, u suradnji sa stručnjacima iz drugih zemalja, primijeniti neke nove jer bi se u
suprotnom alga u kratkom vremenskom razdoblju proširila podmorjem Paklenih otoka, a zatim i na druge otoke stvarajući gusta naselja i drastično
mijenjajući biološku, ekološku i pejsažnu raznolikost sa značajnim posljedicama za ribarstvo i osobito ronilački turizam.
|
|
|
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
| posted on 19-8-2003 at 14:28 |
|
|
jedite alge!
Iako su ribe i razni mekušci glavni izvor hrane iz mora, u novije vrijeme na jelovnicima mnogih restorana sve se više pojavljuju i različite alge kao
kvalitetna i nadasve zdrava hrana...
Alge su, ako niste znali, vrlo raširena skupina biljaka koja živi
uglavnom u moru i u slatkoj vodi.
Većina algi ima sposobnost fotosinteze, što znači da koristeći sunčevu svjetlost mogu proizvoditi hranjive sastojke iz vode.
Alge mogu biti različitih veličina, od vrlo sitnih, mikroskopskih do vrlo velikih, primjerice, do deset metara, kakva je alga zvana kelp.
Uporaba algi i preparata od algi poznata je od davnina, pa se i danas koristi u mnogim azijskim nacionalnim kuhinjama.
Na alge su naletjeli mnogi od onih koji su ušli u kineske, japanske ili korejske restorane.
U kulinarstvu se najviše koriste tzv. makroalge.
To je skupina algi koji zapažamo kao biljnu masu na morskom ili jezerskom dnu.
Obično ih zovemo 'morskom travom'. Sve se više koriste umjetno uzgojene alge.
Najviše se rabe alge čudna imena: nori, walame i kombu.
|
|
|
mika
Senior Member
Posts: 423
Registered: 26-12-2002
Location: Zagreb
Member Is Offline
Mood: škampasto
|
| posted on 20-8-2003 at 06:58 |
|
|
| Quote: |
Većina algi ima sposobnost fotosinteze, što znači da koristeći sunčevu svjetlost mogu proizvoditi hranjive sastojke iz vode.
|
zato su dva jedina nacina da je se ubiju pokrivanje crnim vrecama ili jednostavno cupanje... Mogli bi
organizirati nekakvu eko-akciju na jesen
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 1-12-2003 at 09:45 |
|
|
Caulerpa Taxifolia - opasnost za hrvatsko podmorje
Nakon desetodnevne međunarodne ekspedicije, u kojoj je istraživano podmorje od Cavtata do Staroga Grada na Hvaru, znanstvenici izražavaju zabrinutost
za bogatstvo hrvatskog podmorja.
Zloglasna alga Caulerpa Taxifolia toliko se proširila u Starogradskom zaljevu na Hvaru da predstavlja ozbiljnu prijetnju i opasnost narušavanjem
prirodne ravnoteže ekosustava i izumiranjem ostalih biljnih i životnijskih vrsta u tom zaljevu, rezultat je to desetodnevnog istraživanja podmorja
koje su proveli hrvatski, francuski i američki znanstvenici i stručnjaci okupljeni u međunarodnoj znanstvenoj ekspediciji.
Istraživanje je provedno u organizaciji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Dubrovnika te Centra za istraživanje mora iz Rovinja.
Istraživalo se podmorje od Cavtata do Staroga Grada na otoku Hvaru u potrazi za naseobinama invazivnih i otrovnih tropskih algi Caulerpa Taxifolia i
Caulerpa Racemosa prije 12-ak godina "uveženih" i u naše more.
U okviru projekta "Jadran" (hrvatskog nacionalnog monitoring programa jadranskog podmorja) na istraživačkom brodu "Bios"
ekspedicija je tri dana provela i u Starom Gradu koji je najugroženiji tom algom.
Voditelj ekspedicije, stručnjak splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo mr. Ante Žuljević kaže kako se glavno naselje alge u starogradskom
zaljevu proteže od zapadne luke Faros gotovo do samog dna zaljeva, točnije nekadašnjeg trajektnog pristaništa u gradskoj luci.
S druge, sjeverne, strane zaljeva naseobina Caulerpe proteže se do uvale Paklina. Prostor obrastao algom veličine je oko 50 hektara. U prva dva do tri
metra dubine alga je rijetka, osim na pojedinim mjestima gdje dopire gotovo do površine mora. Međutim, na dubini od 3 do 15 metara iznimno je gusto
izrasla i prekriva "sto posto" pjeskovitog, muljevitog ili stjenovitog dna koje je, zapravo, postalo "beskrajna jednolično zelena
lelujava monotona livada".
Zabrinjavajuće je, kaže mr. Žuljević, što je alga prisutna u samom dnu zaljeva, gdje se učestalo sidre nautički brodovi koji je na sidrima mogu
proširiti i daleko izvan zaljeva.
Osim toga, na algom zahvaćenim područjima neprestano se obavlja ribarenje mrežama stajačicama i migavicama, što je, sigurno, i bio razlog prijenosa
alge na druga područja u zaljevu - Tiha, Radočin dol, uvala svetog Ante i pokraj rta Kabal.
Kako se alga na tim izdvojenim područjima ne bi proširila, upozorava mr. Žuljević, hitno ju je potrebno ukloniti jer će se u suprotnom kroz manje od
pet godina proširiti duž cijele obale starogradskog zaljeva i izvan njega.
Na području Malinske i Barbarskog kanala Caulerpa je značajno reducirana upravo zahvaljujući programima uklanjanja, ali i posljednjim iznimno hladnim
zimama tijekom kojih je temperatura mora pala ispod 9 Celzijevih stupnjeva. No, to nije dovoljno za zaustavljanje širenja jer se svakog proljeća alga
oporavi i nastavi širiti.
Naoko lijepa, florescentna, ali ipak zloglasna, alga Caulerpa Taxifolia s prepoznatljivim puzajućim "stabalcem" u Sredozemlju je prvi put
zabilježena 1931.
U hrvatskom dijelu Jadrana otkrivena je 1991., baš u starogradskom zaljevu. Za nepuno je desetljeće zahvatila područje približne površine od 40
hektara, i to uglavnom na lokaciji "glavnog naselja".
Zanimljivo je da se ta površina za posljednju nepunu godinu povećala za gotovo 10 hektara. U međuvremenu je pronađena i kod otoka Mljeta i poluotoka
Pelješca, a najnovije vijesti o pronalasku još opasnije alge Caulerpa Racemosa u akvatoriju grada Hvara i Paklenih otoka izaziva još veću zabrinutost
i strah za ljepotu i bogatstvo hrvatskog podmorja.
Najgore je, upozorava mr. Ante Žuljević, to što se do sada niti jedan način uklanjanja Caulerpe, čupanjem ili prekrivanjem folijama, nije pokazao
dovoljno učinkovitim, osim što je djelomice usporio njezino širenje.
|
|
|
mika
Senior Member
Posts: 423
Registered: 26-12-2002
Location: Zagreb
Member Is Offline
Mood: škampasto
|
| posted on 1-12-2003 at 14:16 |
|
|
Alga ubojica opet napada Jadran
OPASNA ALGA U PODMORJU STAROG GRADA
Zloglasna alga Caulerpa taxifolia prosirila se Starogradskim zaljevom na Hvaru i sada je ozbiljna prijetnja prirodnoj ravnotezi ekosustava jer
izaziva izumiranje biljnih i zivotinjskih vrsta u zaljevu, zakljucak je desetodnevnih istrazivanja podmorja koje su proveli francuski i americki
strucnjaci u znanstvenoj ekspediciji. Istrazivanje je provedeno u organizaciji Instituta za oceanografiju i ribarstvo Splita i Dubrovnika, te centra
za istrazivanje mora iz Rovinja. Mr. Ante Zuljevic, voditelj ekspedicije, kaze da se glavno staniste alge u starogradskom zaljevu proteze od zapadne
luke Faros gotovo do samog dna zaljeva, tocnije nekadasnjeg trajektnog pristanista u gradskoj luci. Algom zahvacenim podrucjem neprestano se ribari
mrezama stajacicama i migavicama, sto je bio razlog prijenosa alge na druga podrucja.
Prenosimo iz Jutarnjeg lista.
Ukoliko ste zainteresirani za vise podataka o algi ubojici, na stranicama adriaticdiving.com imate temeljit clanak.
|
|
|
vpuhovsk
Greater Member
Posts: 568
Registered: 29-11-2003
Member Is Offline
|
| posted on 4-2-2004 at 17:17 |
|
|
Znam da je malo zastarjelo, ali sam tek sad vidio da pišete o algama ubjicama.
Stupio sam u kontakt s mr.sc. Antom Žuljevićem koji mi je emajlirao svoj razgovor i slike objavljene u časopisu PRIRODA u svibnju 2003.
Članak možete vidjetio na stranicama www.dps-zagreb.hr
Krenete od faq, najbrže je.
|
|
|
mika
Senior Member
Posts: 423
Registered: 26-12-2002
Location: Zagreb
Member Is Offline
Mood: škampasto
|
| posted on 5-2-2004 at 09:13 |
|
|
navodno, alga je uzgojena u laboratoriju u Nici i slucajno zavrsila u moru....Na sidrima i koritima brodova dosla je i u nase vode..... ako netko ima
informacije neka se ne srami
|
|
|
frf
Super Member
Posts: 1159
Registered: 30-1-2003
Location: u gostima na zvezdi
Member Is Offline
Mood: Babaroga
|
| posted on 5-2-2004 at 10:05 |
|
|
A ljudovi !!
Jel ta alga killer jestiva nama ljudima ??
To me baš zanima,jer ako je može se svakaj isfurat !!! 
|
|
|
vpuhovsk
Greater Member
Posts: 568
Registered: 29-11-2003
Member Is Offline
|
| posted on 5-2-2004 at 21:26 |
|
|
Caulerpa taxifolia je uzgojena u Njemačkoj, Heidelbreg ili kako se već piše, za potrebe akvarija. Naravno, uzeta je prava i malo -poboljšana- kako bi
ljepše izgledala u akvariju s tropskim ribicama.
Francuski znanstvenik, direktor muzeja ispod kojeg je prvo pronađena odbija bilo kakvu povezanost da je netko od njih kriv za širenje taxifolie baš
ispod odvoda njihove kanalizacije. Kaže da je to potpuno prirodno rasprostranjivanje.
Imam snimljenu emisiju o tome - "Alga ubojica", prikazana na HRT.
Imam nešto snimljeno i o racemosi, ali bih morao ponovo pogledati što o njoj pričaju.
Uglavnom, jedna i druga stvaraju specifični otrov koji nije probavljiv sredozemnoj fauni, zbog čega zapravo ribe odlaze s područja njihovog
rasprostranjivanja.
Rasprostranjuju se iz samo jednog komadića koji sadrži sve potrebne gene pa njihovo nekontrolirano trganje i čupanje može samo proširiti
razmnožavanje.
Tako da ih baš i nije pametno, kad ih se vidi, čupati. Dovoljno je da jedan komadić ostane na BC-u ili negdje zaljepljen pa to drugi dan prenesete na
drugu lokaciju.
|
|
|
hvulin
Ultimate Poster
Posts: 3256
Registered: 8-8-2003
Location: V. Gorica and Tribunj
Member Is Offline
Mood: svakom loncu poklopac
|
| posted on 6-2-2004 at 11:44 |
|
|
nisam 100% siguran al jednom ces ju sigurno uspjet pojest... 
| Quote: | Originally posted by frf
A ljudovi !!
Jel ta alga killer jestiva nama ljudima ??
To me baš zanima,jer ako je može se svakaj isfurat !!! |
I promise that my timeliness will be surpassed only by my passion for quality, Wally - www.dilbert.com
|
|
|
vpuhovsk
Greater Member
Posts: 568
Registered: 29-11-2003
Member Is Offline
|
| posted on 8-2-2004 at 11:29 |
|
|
Možeš je sigurno pojesti.
Možeš pojesti i drek, jedino od njega nećeš imati nekih strašnijih posljedica.
Japanci jedu određene vrste alge posebno pripreljene, ali kod bijelaca bez izuzetka izazivaju proljev. Može se reči da su dobre za određene prehrane
kod kojih naglo gubiš težinu.
Taxifolie nisu probavljive pa ako želiš biti pokusni kunić samo naprijed. Proizvode nekakve tvari koje čovjek ne može probaviti.
Danas sam na bazenu čuo jedan zanimljivi razgovor. Samo djelomično pa ću prepričati što sam čuo. Uskoro ću znati više, žurio sam se pa nisam mogao
ostati do kraja priče.
Dvojca pomoraca ulovili su kirnju, polveći na brodu u jednom oceanu, metli je na gradele i počastili se.
Par sati kasnije simptomi trovanja, lijeka nema. Nekakva svorenja termootporna bila su u kirnjama koja su ih zarazila.
Nisam skužio jesu li ta stvorenja ista kao ona koja se mogu prenositi spolnim putem, ali ima neka vrsta stvorenja koja živi u ribama, a mogu se
prenositi spolnim putem kad ih čovjek pojede. Zarazna su.
Zato - jedite što više ribe iz uvoza.
Ova tema me jako zanima pa pitejte biologe, jer ja ću ih sigurno pitati.
Kao što sam pitao i za taxifolie.
Možda su to samo priče za razonodu, ali oni koji su pričali više su ozbiljni, nego bi se s tim šalili.
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 8-2-2004 at 12:09 |
|
|
Strasno!
Daj Vito o tome ako saznas nesto vise napisi u drugom topicu.
Sto se tice jedenja algi ubojica...
"Ako se pojede kaulerpa, ili salpa hranjena kaulerpom, može izazvati haluciogene simptome različitih intenziteta. Francuski znanstvenici su u
Hrvatskoj kušali sirovu algu, a posljedica je bila trodnevna utrnulost čeljusti raznih intenziteta te komplikacije s disanjem."
O tom je Mika napisao u clanku Taksifolija, kaulerpa taksifolija
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 24-4-2004 at 23:03 |
|
|
Hoćemo li je krenuti uništavati?
Alga opustošila podmorje u zaljevu Staroga Grada
Medijske najave mladoga splitskog poduzetnika Vicenca Blagaića kako će baš on istrijebiti invazivnu tropsku algu Caulerpa taxifoliu, čije se matično
naselje u Starogradskom zaljevu s početnog jednog hektara iz 1994. godine do sada dramatično proširilo na površinu od oko 50 ha, su među Hvaranima,
ali i širom javnosti, u najmanju ruku izazvale podozrenje i nevjericu. Sretna je okolnost što je ova alga jednostanična, dakle, ne razmnožava se i
spolno, no valja znati da je svaki njezin dio sposoban stvoriti novu algu, a ona svojim progresivnim širenjem novu koloniju. Posljedice za floru i
faunu na takvim područjima su nesagledive, jer Caulerpa narušava prirodnu ravnotežu, onemogućavajući normalan rast i život svim živim organizmima,
koji su do tada prekrivali napadnuto podmorje. Druge alge i bioorganizmi bivaju desetkovani, što u konačnici ugrožava hranidbeni lanac, odnosno lanac
opstojnosti i razmnožavanja.
|
|
|
vpuhovsk
Greater Member
Posts: 568
Registered: 29-11-2003
Member Is Offline
|
| posted on 25-4-2004 at 06:43 |
|
|
Dinko, sram te bilo, ne čitaš kako treba, ne pamtiš.
Na HRT je bila emisija o algam Caulerpa taxifolia i racemosa. Na dps-zagreb.hr stranici ima članak o njima, sa slikama i tekstom Ante Žuljevića.
Imam snimljene emisije o tim algama pa ako ima zainteresiranih možemo napraviti sastanak i pogledati ih zajedno.
Alga se razmnožava i spolnim putem, samo trenutno kod nas još nije u toj fazi. Kako bih to lalički rekao. Za par godina, nastavi li se trend
zagrijavanja, razmnožavat će se i kod nas spolnim putem.
Papigače su već stigle, a žive u toplim morima. Neki dan ribari su ulovili ispred Istre ribe koje se inače love u Atlantiku. Nisu ih prepoznali pa su
zvali Institut. I ja slabo pamtim pa sam zaboravio gdje sam to pročitao, aha, u Moru od travnja. ( Što nam lijepog donosi More baš i nije dobar
naslov za takvu vijest) To je prvi takav slučaj da se više od tone i pol atlantske ribe našlo toliko sjeverno u Jadranu. Manji i slabiji primjerci
žive u Sredozemnom moru i povremeno su se ulovili južnije.
Alga se praktički klonira. Iz najmanjeg dijela odvojenog čupanjem alge izraste nova, a promatranja pokazuju da raste do 2 cm dnevno.
To ne zabrinjava Marinu Matulović Dropulić i njezino ministrstvo zbog čega ne daje novac. Uostalom to i nije briga ministarsva zaštite okoliša.
Njihova je briga rušenje bespravno izgrađenih kuća 
Alga nije došla bespravno,već je to prirodna pojava, kako izjavljuje za televiziju ravnatelj instituta iz kojeg je i krenula u pohod.
|
|
|
MachoDiver
Super Member
Posts: 1180
Registered: 14-6-2003
Location: Deep Down
Member Is Offline
Mood: the right kind of wrong
|
| posted on 25-4-2004 at 16:02 |
|
|
Papigace su vec stigle....
...prije jedno 2000 g. U Dubrovniku se spominju od 19 st. Iz rimskih zapisa jasno je da su u Mediteranu od njihovih vremena. Izgleda da je populacija
eksplodirala u zadnje vrijeme, oko Mljeta ih ima prilicno.
|
|
|
MachoDiver
Super Member
Posts: 1180
Registered: 14-6-2003
Location: Deep Down
Member Is Offline
Mood: the right kind of wrong
|
| posted on 25-4-2004 at 16:36 |
|
|
Ciguatera
Oni nesretnici sto su cvaknuli kirnju su vjerojatno iskusili ciguatera trovanje.
Pravilo #1 za tamanjenje tropske ribe je ne jesti spororastuce predatore teze od 2 kg. Ako vas put nanese
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 26-4-2004 at 09:36 |
|
|
Vito, nisam ja to pisao. To je prekopiran clanak. Naslov je jedino autorsko djelo. 
Znam, da novinari vole senzaciju i netocne informacije no za forum ne stignem provjeravati navode. Vise o algi je ionako navedeno u clanku.
Macho, papigace su se rasirile na juznom Jadranu i ne povlace se s dolaskom zime. (Tako su mi barem rekli.) Zato se toliko o njima u zadnje vrijeme
prica. Ove informacije o njima su vrlo interesantne, svaka cast.
A i ovo o spororastucim tropskim predatorima nije lose za znati.
|
|
|
frankolina
Super Moderator
Posts: 880
Registered: 24-2-2003
Location: split
Member Is Offline
|
| posted on 16-5-2004 at 09:45 |
|
|
achtung, achtung !!!
racemosa se pojavila na lastovnjacima !!!
|
|
|
frf
Super Member
Posts: 1159
Registered: 30-1-2003
Location: u gostima na zvezdi
Member Is Offline
Mood: Babaroga
|
| posted on 17-5-2004 at 15:10 |
|
|
...a to su tek poččeci sranja !! 
|
|
|
dinko
Super Administrator
Posts: 3250
Registered: 16-12-2002
Location: Halfway between the gutter and the stars
Member Is Offline
|
| posted on 8-6-2004 at 13:18 |
|
|
Stari Grad: Morsko se dno pokriva folijom
U Starogradskom zaljevu na otoku Hvaru započela je akcija pokrivanja folijom morskog dna kako bi se spriječilo širenje zloglasne alge Caulerpa
taxifolia.
Akciju organiziraju ronilačka udruga Bios i tvrtka Profectus splitskog poduzetnika Vicencija Blagajića, zajedno s roniocima dobrovoljcima, a odazvali
su se i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta te košarkaš Dino Rađa.
Folijom je pokriveno 80 četvornih metara morskog dna u Vali Ferandini kod hotela Heliosa u Starom Gradu, u kojemu se alga što uništava sav životinjski
i biljni svijet, iako nije opasna za ljude, pojavila još 1994.
Danas zahvaća više od 50 hektara, a jedini je pouzdani način njezina uništavanja čupanje i pokrivanje folijom.
|
|
|
sanjin
Member
Posts: 72
Registered: 23-12-2003
Location: Zagreb
Member Is Offline
|
| posted on 8-6-2004 at 13:44 |
|
|
50 hektara = 500 000 četvornih metara
80 četvornih metara = 0,016 % od 50 hektara
Koga ovdje zajebavaju? Mogli su isto tako i ne napraviti ništa. Rezultat bi bio isti.
Ili još matematike - kada se alga ne bi širila (baš utemljena pretpostavka), ovim ritmom bi pokrili kompletno stanište za točno 6250 godina.
Što se dešavalo na Jadranu prije 6250 godina? Pa ostalo je još samo 486 godina da Židovi započnu prvu godinu na svom kalendaru (a danas im je godina
5764.) Koji Grci? Koji Rimljani? Koji Iliri? Slaveni? Hrvati?
|
|
|
sanjin
Member
Posts: 72
Registered: 23-12-2003
Location: Zagreb
Member Is Offline
|
| posted on 8-6-2004 at 13:51 |
|
|
Eh, da....
Sa tim Židovima nikad ne znaš. Upravo sam saznao da oni nisu počeli brojati godine od nule (jedinice) nego su u nekom trenutku počeli računati vrijeme
i iz svetih tekstova su pozbrajali godine svojih predaka i tako su došli do samog stvaranja Adamovog.
Dakle prije 6250 godina bilo je još 486 godina do nastanka svijeta.
|
|
|
| Pages: 1 2 |
|
